Investicijski fondovi

Što je investicijski fond?

Investicijski fondovi su financijske institucije osnovane s ciljem da prikupljaju sredstva od svojih ulagača te ih potom investiraju u različite financijske oblike, odnosno imovinu, stvarajući na taj način portfelj diverzificiranog rizika.

Koji su ciljevi investicijskih fondova?

Cilj investicijskih fondova je ulaganje povjerenih sredstava na financijskim tržištima kako bi svojim ulagačima ostvarili maksimalno mogući prinos uz definiran rizik. Investicijski fondovi u prosjeku nude veće prinose od klasičnih oblika štednje u istom vremenskom razdoblju, ali sa sobom nose i određene rizike za ulagača. Omjer rizika i potencijalne dobiti ovisi o vrsti financijskog instrumenta, odnosno o strukturi vrijednosnih papira u koje fond ulaže.
Povijest investicijskih fondova seže u početak 19. stoljeća, odnosno u 1822. godinu, pokušajem osnivanja investicijskog fonda u Nizozemskoj, a nešto kasnije i Škotskoj. Prvotno zvani "investicijski trustovi" imali su neke od karakteristika današnjih investicijskih fondova. "Foreign and Colonial Government Trust" osnovan 1868. godine u Londonu, smatra se prvim stvarnim (zatvorenim) investicijskim fondom. Prvi investicijski fond u Americi bio je New York Stock Trust, osnovan 1889. godine. Godine 1924. osnovan je Massachusetts Investor`s Trust, prvi otvoreni investicijski fond s kontinuiranom ponudom novih dionica (udjela) i bezuvjetnim otkupom istih na temelju trenutne tržišne vrijednosti imovine fonda. Dvadesetih godina prošlog stoljeća u Bostonu je osnovano i nekoliko ostalih fondova - State Street Fund, Fidelity, Scudder, Pioneer i drugi. Burzovni krah 1929. godine i velika svjetska ekonomska kriza koja je slijedila nakon toga, usporili su razvoj fondovske industrije i istodobno prisilili američki Kongres da izglasa zakone koji će regulirati financijsko tržište i na primjeren način štititi investitore. Prvi od njih bio je "Securities Act", izglasan u Kongresu 1933. godine, prema kojem su se fondovi morali registrirati kod Komisije za vrijednosne papire, a također su bili obvezani investitorima ponuditi Prospekt fonda prilikom prodaje udjela u fondu. Od 50-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, veličina i popularnost investicijskih fondova raste proporcionalno rasponu i sofisticiranosti njihovih proizvoda, usluga i distribucijskih kanala, kako bi zadovoljili potrebe svojih klijenata. Dok je krajem dvadesetih godina egzistiralo desetak investicijskih fondova, a šezdesetih godina nekoliko stotina, danas postoji na tisuće različitih fondova različitog tipa, različitih vrsta i strategija ulaganja. Investicijski fondovi danas su nositelji aktivnosti i jedni od najvažnijih sudionika i pokretača financijskog tržišta.

Što da radim nakon što sam ispunio zahtjev za kupnju i uplatio sredstva na račun fonda?

Nakon što ste obavili navedene radnje primiti ćete izvještaj o broju kupljenih udjela na adresu koju ste naznačili prilikom ispunjavanja zahtjeva za kupnju.Taj dokument je svojevrsni dokaz da ste vlasnik udjela u određenom investicijskom fondu.

Koje su prednosti ulaganja u investicijske fondove?

Profesionalno upravljanje fondovima uz uvažavanje osnovnih načela profitabilnosti, sigurnosti i likvidnosti. Ulažući u investicijske fondove, svoja sredstva povjeravate iskusnim fond menadžerima koji ih za vas ulažu na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala.
-Diversifikacija ulaganja kroz kupnju udjela u fondu koji ulaže u veliki broj različitih vrijednosnih papira, različitih kompanija, industrijskih sektora i tržišta. Ukoliko tržište ima negativan efekt na jednu vrstu vrijednosnica, isto može biti neutralizirano povećanjem cijene druge vrste vrijednosnica fonda. Ulaganjem u nekoliko fondova različitih ciljeva i pripadajućih rizika, klijent može dodatno diversificirati svoja ulaganja.
-Pristupačnost - za investiranje nisu potrebni veliki novčani iznosi, a uplaćivati se može višekratno i prema mogućnostima (trajni nalog, investicijski plan). Redovitim uplaćivanjem istog iznosa u fond možete ostvariti bolji prosječni trošak (tzv. "cost averaging" - za isti iznos kada je cijena udjela niska možete kupiti više udjela, a kada je cijena udjela viša kupujete manji broj udjela, čime ostvarujete bolju prosječnu cijenu udjela).
-Likvidnost - uvijek raspoloživa sredstva, kroz garantiranu likvidnost fondova, odnosno mogućnost raspolaganja udjelima u svako doba.
-Mogućnost ostvarenja većih prinosa na kratki, srednji i duži rok u odnosu na klasične oblike štednje kroz indirektan pristup domaćim i svjetskim tržištima novca i kapitala.
-Velika mogućnosti izbora – ulagaču se nudi cijela paleta otvorenih investicijskih fondova koji zadovoljavaju različite potrebe, odnosno investicijske strategije.
-Jednostavna kupnja i prodaja u svim poslovnicama, putem internet bankarstva za građane i pravne subjekte, jednostavnim ispunjavanjem zahtjeva za kupnju ili prodaju udjela u fondu te uplatom novčanih sredstava u korist žiro računa fonda.
-Regulatorna zaštita investitora - kroz nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), kontrolu Depozitne banke te obaveznu reviziju poslovanja društva za upravljanje svakog fonda.
-Udjeli u investicijskim fondovima mogu poslužiti i kao instrument osiguranja za različite vrste kredita.
-Dostupnost informacija o fondovima

U koje vrijednosne papire ulaže pojedini fond?

Ovisno o tome da li je fond dionički, mješoviti, novčani ili obveznički, fond menađeri ulažu u dionice, obveznice, komercijalne zapise, trezorske zapise itd. Ukoliko je riječ o dioničkom fondu onda je vjerojatno prisutna veća koncentracija dionica u samom fondu. Isto tako se odnosi i za druge fondove, obvezničke, novčane ili mješovite. Svakako je preporučljivo pročitati prospekt i statut u kojem su jasno navedene mogućnosti kao i zastupljenost pojedinih vrijednosnih papira u fondu.

Da li fond može ulagati u strane vrijednosne papire?

Ovisno o strategijama ulaganja pojedinog fonda, fond može ulagati i u strane vrijednosne papire. Dapače, postoje investicijski fondovi koji ulažu u vrijednosne papire stranih izdavatelja a udio takvih je veći od vrijednosnih papira domaćih ulagatelja.

 

Osnovne vrste i karakteristike investicijskih fondova

Većina fondova ulaže u jednu ili više glavnih skupina financijske imovine kao što su dionice, obveznice i/ili instrumenti tržišta novca, pa tako postoji nekoliko osnovnih vrsta otvorenih investicijskih fondova, već prema imovini u koju ulažu:
-novčani fondovi (money market, cash),
-obveznički fondovi (fixed income, bond),
-mješoviti ili uravnoteženi fondovi (mixed, balanced), te
-dionički fondovi (equity, stock).

S obzirom na vrstu financijskih instrumenata u koje ulažu, možemo govoriti i o njihovim različitim stupnjevima rizika, ali i o različitim mogućnostima ostvarivanja prinosa. Naime, što je fond izloženiji (rizičniji, volatilniji) tržišnim oscilacijama, nosi sa sobom i mogućnost ostvarivanja većeg prinosa (dionički, mješoviti). Fondovi koji ulažu u vrijednosnice s manjim tržišnim oscilacijama (niski rizik i volatilnost) u pravilu kroz dugi rok ostvaruju niže prinose, ali zato nude veću sigurnost i stabilnost ulaganja (novčani, obveznički).

Novčani fondovi investiraju u depozite banaka, instrumente tržišta novca i kratkoročne dužničke vrijednosne papire najkvalitetnijih izdavatelja. Rast vrijednosti imovine fonda je polagan, ali kontinuiran, dok oscilacija vrijednosti udjela praktički niti nema. Cilj novčanih fondova je zaštititi ulaganje od tržišnih oscilacija, te osigurati sigurnost i visoku likvidnost uloga uz stalan rast vrijednosti uloga, odnosno stabilan prinos. Prinos novčanih fondova u pravilu je veći od kamata na štednju po viđenju, a klijenti novčane fondove najviše koriste kao način kratkoročnog plasmana viška novca, odnosno kao "produženi" tekući, žiro ili devizni račun (cash management, cash parking).

Obveznički fondovi ulažu u dužničke vrijednosne papire, odnosno obveznice koje karakterizira manje osciliranje vrijednosti udjela (rizičnost). Takvi fondovi teže očuvanju i stabilnom rastu vrijednosti udjela kroz investiranje u državne i korporativne obveznice koje donose fiksnu kamatu, a preporučeni rok investiranja je najmanje 6 mjeseci i duže.

Dionički fondovi primarno investiraju u dionice sa ciljem dugoročnog ostvarivanja većih prinosa. Iako se dionički fondovi smatraju rizičnijima od obvezničkih ili novčanih fondova, povijesno gledajući, dionički fondovi ostvarili su na dugi rok najveće stope prinosa, veće od svih drugih vrsta vrijednosnih papira. Bez veće rizičnosti, odnosno većih promjena vrijednosti udjela, nije moguće niti ostvariti veće prinose. Utjecaj oscilacija cijene udjela pri tome je sve manji što je duži rok investiranja, pa su tako i preporučeni rokovi investiranja za dioničke fondove najmanje dvije godine i duže.

Mješoviti ili uravnoteženi fondovi predstavljaju po svojoj strukturi i karakteristikama različite kombinacije obvezničkih i dioničkih fondova kako bi u određenoj mjeri iskoristili mogućnost ostvarenja viših prinosa ulaganjima u dionice, ali istodobno iskoristili i stabilnost ulaganja u obveznice.

Kako izračunavamo cijenu udjela?

Cijena udjela otvorenog investicijskog fonda izračunava se svakoga dana. Budući da u imovini otvorenih investicijskih fondova znatan dio imovine čine dionice i obveznice, potrebno je pričekati završetak dnevnog poslovanja burze kako bi se utvrdila posljednja ili prosječna cijena određenog vrijednosnog papira na kraju radnog dana. U Hrvatskoj, radni dan burze završava u 16:30 sati. Također, jedan dio imovine plasiran je na tržišta s različitim vremenskim zonama (Amerika, Kina, Indija,...), pa je tek tijekom noći, po hrvatskom vremenu, moguće saznati vrijednost pojedinog vrijednosnog papira. Naravno, dan mora proteći kako bi se zaprimili svi zahtjevi za kupnju i prodaju. Stoga se cijena udjela uvijek izračunava za prethodni radni dan.
Naknada za upravljanje i naknada depozitnoj banci uključene su u cijenu udjela koja se objavljuje na web stranici i ostalim internet portalima, kao i u tiskanim medijima. Izračun cijene i obračun naknada za upravljanje i naknade depozitnoj banci, opisane su u sljedećem primjeru.
Pretpostavimo da je dana x (ponedjeljak), neto imovina fonda iznosi 1.000.000, broj udjela iznosi 9.900,9900, pa je stoga cijena jednaka (1.000.000 / 9.900,9900 = 101,00).
Tijekom dana x+1(utorak), zaprimaju se zahtjevi za kupnju i prodaju, prate se i analizira kretanje na tržištu novca i kapitala,...
Tijekom dana x+2 (srijeda), počinje izračun cijene za dan x+1 (utorak). Pretpostavimo da imovina na dan x+1 (utorak) vrijedi 1.005.000,00 zbog porasta cijena na tržištima. Zbog jednostavnosti, pretpostavimo da nije bilo novih kupnji ili prodaja udjela. Izračun naknade za upravljanje odvija se sljedećim načinom: 1,5% * imovina / 365 = 41,30, te naknade depozitnoj banci 0,15% * imovina / 365 = 4,13. Prema tome, neto imovina pod upravljanjem iznosi 1.005.000 – 41,30 – 4,13 = 1.004.954,57. Podijelivši neto imovinu s brojem izdanih a nepovučenih udjela, izračuna se cijena udjela za dan x+1 (utorak): (1.004.954,57 / 9.900,900 = 101,50)
Nakon izračuna cijene udjela za dan x+1 (utorak), počinje obrada svih zahtjeva za kupnju i prodaju zaprimljenih dana x+1 (utorak), sukladno pravilima Prospekta određenog fonda.

U koje vrijednosne papire i drugu imovinu ulaže pojedini fond?

Sugeriramo da nam se obratite kako bi vas uputili u pojedinosti investicijskih strategija pojedinog fonda kao i u imovinu koju uglavnom posjeduje. Naime, svakako je preporučljivo da proučite prospekt i statut pojedinog fonda kako bi ste imali uvid u investicijsku ciljanu strukturu fonda.

Koja znanja i iskustva moram posjedovati kako bi ulagao u investicijske fondove?

Svakako je potrebno da poznajete materiju funkcioniranja investicijskih fondova. Također je potrebno biti svjestan rizika kao i mogućnosti koje može pružiti pojedini investicijski fond. Svakako se potrebno obratiti osoblju koje posjeduje iskustvo na tržištu kapitala, koje posjeduje licence sa strane Hanfe kao i ovlaštenim društvima.


Postoji li kakav vid osiguranja u slučaju pada vrijednosti udjela investicijskog fonda čiji sam vlasnik?

Osiguranje investicije ne garantira niti jedna institucija. Smanjiti se rizik može kvalitetnim investiranje za koje je potrebna savjetodavna uloga profesionalaca kao i disperzijom rizika.

Kako da procijenim rizik ulaganja?

Rizik ulaganja je teško jednostavnim metodama izračunati. Svakako je potrebno konzultirati profesionalno osoblje kako bi se napravila analiza i projekcija rizika ulaganja.

Koje vrste investicijskih fondova susrećemo?

Investicijski fondovi se dijele na one otvorene i zatvorene investicijske fondove.

Što su zatvoreni investicijski fondovi?

Zatvoreni fondovi su vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na određeni broj dionica, kojima se trguje na organiziranim tržištima. Prilikom osnivanja zatvorenog fonda novčana sredstva se prikupljaju javnom prodajom dionica.

Što su otvoreni investicijski fondovi?

Otvoreni fondovi su vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na neograničen broj udjela. Fond dakle, prikuplja novčana sredstva prodajom udjela u fondu i tako prikupljena sredstva potom ulaže u različite financijske instrumente. Novim ulaganjima novca u fond kreiraju se novi udjeli, kojima se kupuju novi financijski instrumenti, pa se na taj način povećava veličina imovine fonda. Vlasnici u svakom trenutku mogu zahtijevati otkup svih ili dijela udjela u fondu, a društvo koje upravlja fondom, sukladno Prospektu i Statutu, dužno ih je bezuvjetno otkupiti. Pojedini fondovi su se obvezali u Prospektu ulagatelje isplatiti u roku od najviše 7 dana, međutim u praksi se isplate najčešće obavljaju sljedećeg radnog dana. Kupnje i prodaje udjela uvijek se obračunavaju po cijeni udjela koja vrijedi na dan kada je zahtjev podnesen.

Što je depozitna banka (Custody)

Banka skrbnik investicijskog fonda vodi račune novca i vrijednosnica investicijskog fonda. Depozitna banka vrši plaćanja i namire vrijednosnica. Za svoju uslugu zaračunava naknadu investicijskim fondovima.

Što znači diversifikacija portfelja/ulaganja (diversification)

Distribucija uloženog kapitala u više vrijednosnih papira. Što je kapital uložen u više vrijednosnih papira, rizik se smanjuje.

Što je fond fondova?

Investicijski fond koji ulaže u druge investicijske fondove.

Što je HANFA?

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) - regulatorna i nadzorna institucija, provodi zakonske mjere, izdaje i oduzima dozvole, odobrenja i suglasnosti, donosi propise i provodi druge mjere iz djelokruga i nadležnosti Agencije.
Obavlja nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje, mirovinskih osiguravajućih društava, zastupnika, posrednika u osiguranju i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i factoringa. Obavlja nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, ovlaštenih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokerskih društava, brokera, investicijskih savjetnika, institucionalnih ulagatelja, Središnjom depozitarnom agencijom, društvima za upravljanje investicijskim fondovima, privatizacijskim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkim fondom, Središnjim registrom osiguranika, prikuplja, obrađuje i analizira nadzorna i financijska izvješća subjekata nadzora.

Što je indeksni fond?

Indeksni fond je investicijski fond koji kopira sastav nekog indeksa doslovno ili samo ulaže u nekoliko dionica zastupljenih u indeksu. To je pasivna strategija ulaganja.

Što predstavlja izlazna naknada (redemption fee)?

Dio ukupne vrijednosti novčanih sredstava koji se povlači iz otvorenog investicijskog fonda. Plaća se društvu za upravljanje fondovima prilikom prodaje udjela.

Što predstavlja kupi i drži strategija?

Pasivna strategija ulaganja. Investitor odabere neku vrijednosnicu ili udjel fonda i drži je u portfelju do kraja horizonta ulaganja.

Što označava likvidnost fonda?

Mogućnost da se neka imovina brzo pretvori u novac, tj. da se može brzo prodati bez značajnog gubitka vrijednosti.

Što je mješoviti fond (balanced fund)?

Vrsta otvorenih investicijskih fondova koji ulažu u razne vrste financijske imovine na temelju omjera propisanih prospektom i statutom fonda. Najčešći su podjednaki omjeri ulaganja u obveznice i dionice. Takav fond privlači investitore koji žele mogućnost višeg prinosa koji nude dionice i stabilnost koju pružaju obveznice.

Što jeNAV (Net Asset Value)?

Neto vrijednost imovine, odnosno "stvarna" vrijednost investicijskog fonda. Računa se kao ukupna vrijednost svih vrijednosnih papira u portfelju fonda (umnožak broja vrijednosnica i njihove aktualne tržišne cijene) uvećana za vrijednost ostale imovine (novac na računima, depoziti, odobreni krediti) i umanjena za obveze fonda.

Što je novčani fond (money market fund)?

Vrsta investicijskog fonda koji sredstva ulaže u instrumente novčanog tržišta koji nose minimalan rizik (depoziti, trezorski zapisi, blagajnički zapisi..). 

Što je novčano tržište (money market)?

Podrazumijeva tržište novca i tržište kratkoročnih dužničkih instrumenata. Temeljni zadatak ovog tržišta je trajna i svakodnevna opskrba banaka novcem kako bi one postigle likvidnost kojom se omogućuju tekuća plaćanja njihovih komitenata.

Što su obveznice (bonds)?

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri sa rokom dospijeća preko jedne godine. Kupac obveznice posuđuje iznos na koji obveznica glasi njezinom izdavatelju, a izdavatelj obveznice jamči da će tijekom utvrđenog vremenskog razdoblja imatelju obveznice godišnje plaćati utvrđeni iznos kamata, te o dospijeću obveznice isplatiti iznos na koji ona glasi. Za razliku od klasičnog kredita, dužnički financijski instrument može biti kupljen ili prodan na sekundarnom tržištu.

Što je obveznički fond (bond fund)?

Vrsta investicijskog fonda koji sredstva ulaže u obveznice različitih izdavatelja. Prinosi fondova su stabilni uz smanjen rizik zbog sigurnosti obveznica. 

Što je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom?

Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom jest zasebna imovina, bez pravne osobnosti, koju uz odobrenje Agencije osniva Društvo s ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu s odredbama Zakona, i čiji Imatelji imaju pravo, pored prava na razmjerni udio u dobiti fonda, u svako doba zahtijevati isplatu udjela i na taj način istupiti iz fonda.
Sredstva otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom prikupljena izdavanjem i javnom prodajom udjela u fondu, te imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, odnosno zasebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih imatelja. Otvoreni investicijski fondovi, dakle, nisu u vlasništvu Društva, već u vlasništvu imatelja, proporcionalno veličini njihovih udjela u fondu, dok Društvo samo donosi odluke o tome na koji način će se ulagati imovina fonda.

Što je portfelj (portfolio)?

Skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. Može se sastojati od novca (gotovina, depoziti...) i od vrijednosnih papira (dionice, obveznice...). Diversifikacija portfelja je ulaganje novca u razne vrijednosne papire radi disperzije rizika uspješnosti pojedinih investicija.


Što je prospekt fonda (fund prospectus)?

Dokument o poslovanju fonda odobren od strane Komisije za vrijednosne papire koji detaljno propisuje uvjete poslovanja fonda. Dokument se izdaje prilikom osnivanja investicijskih fondova i u njemu su sadržani svi bitni podaci za predstavljanje fonda potencijalnim investitorima (strategija ulaganja, investicijski limiti, ulazne naknade...).

Što predstavlja povrat na imovinu (Return on assets - ROA)?

Indikator profitabilnosti. Dobije se dijeljenjem ukupnog neto prinosa ostvarenog u zadnjih godine dana sa ukupnom imovinom. Rezultat se prikazuje kao postotak.

Što predstavlja povrat na investirana sredstva (Return on investment - ROI)?

Indikator profitabilnosti. Dobije se dijeljenjem ukupnog neto prinosa sa računovodstvenom vrijednosti ulaganja.

Da li je moguć prijenos udjela iz jedan u drugi fond?

Prelazak je moguć ali predstavlja prodaju postojećeg i kupnju fonda u koji ulagatelj prelazi pa je moguće pojavljivanje većeg troška naknada. Naime, ulagač će vjerojatno platiti izlaznu naknadu kao i ulaznu. Dakako, ukoliko ona postoji.

Što je rejting (rating)?

Klasifikacija kredibiliteta izdavatelja dužničkog vrijednosnog papira. Izdaju ga specijalizirane kompanije koje se bave procjenom sposobnosti podmirivanja obveza od strane izdavatelja. Klasifikacija se izražava kombinacijom brojki i slova. AAA rejting je oznaka najviše kvalitete vrijednosnih papira, izdavatelja vrijednosnih papira ili financijske institucije. Najpoznatije svjetske agencije za procjenu kredibiliteta su Moody's i Standar & Poor's. 

Da li ispunjenje zahtjeva za kupnju ulagača obvezuje?

Popunjen zahtjev za kupnju udjela investicijskih fondova ne obvezuje ulagača. Da bi pojedini ulagač postao vlasnik udjela u investicijskom fondu potrebno je i pravilno ispuniti zahtjev za kupnju, uplatiti sredstva na račun investicijskog fonda kao što je i potrebno da investicijski fond zaprimi novac.
Ponavljamo kako je pogodnije za ulagača da se obrati specijaliziranom osoblju koja će mu pomoći u spomenutim aktivnostima i biti mu podrška tijekom cjeloukupne procedure kupnje i prodaje investicijskih udjela.

Što označava rizik (risk)?

Odstupanje stvarnog od očekivanog povrata na ulaganjem.

Da li je vjerojatna volatilnost neto vrijednosti imovine fonda?

Volatilnost je vjerojatna poglavito ukoliko ste vlasnik udjela dioničkih fondova. Volatilnost je determinirana tržišnim utjecajima, imovinom u koju fond ulaže, strategijom ulaganja ali i drugim faktorima. Za vrijeme volatilnih kretanja na tržištu savjetuje se promišljeno djelovanje za razliku od onog impulzivnog.

Kakav rizik promjene cijene vrijednosnog papira poznajemo?

-Tržišni rizik (market risk) - imovina fonda koja je uložena u vrijednosne papire kojima se trguje na financijskim tržištima izložena je dnevnim promjenama cijena što utječe na rast ili pad vrijednosti imovine. 
-Valutni rizik (foreign currency risk) - imovina fonda može biti uložena u vrijednosne papire denominirane u različitim valutama (kuna, američki dolar, japanski jen ..), čime se taj dio imovine izlaže riziku promjene tečaja pojedine valute u odnosu na obračunsku valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje u fondu. 
-Rizik uzrokovan inflacijom
-Rizik da će se potencijalni prinos izgubiti zbog pada vrijednosti novca
-Sistemski rizik
Kada je tržište sastavljeno od niza velikih kompanija koje su međusobno povezane. Kada jedna od tih kompanija ima problema, ti problemi će se raširiti i na ostale kompanije. Sistemski rizik je posebno jako izražen financijskoj industriji.


Da li su kupljeni udjeli u pojedinom fondu vezanu uz valutnu klauzulu?

Uplate a i isplate vezane uz kupoprodaju udjela investicijskih fondova nominirane su u kunama. Isto tako moramo imati na umu da određeni fondovi cijenu udjela prikazuju u eurima ili dolarima.

Što je SKDA, Središnja Klirinško Depozitarna Agencija (Central Depository Agency)?

Središnji depozitorij u kojemu se vrijednosni papiri čuvaju u obliku elektronskih zapisa koji omogućava obavljanje poslova prijeboja i namire.

Da li pravne osobe imaju mogućnost kupnje ili prodaje udjela investicijskih fondova?

Pravne osobe imaju zakonsku mogućnost stjecanja udjela u investicijskim fondovima. Pravna osoba mora definirati zakonskog zastupnika ili ovlaštenu osobu pravne osobe.

Što je statut fonda?

Dokument koji uređuje pravne odnose društva s vlasnicima dokumenata o udjelu u otvorenom investicijskom fondu

Što je udjel?

Imovina investicijskog fonda je podijeljena na udjele. Podjela služi kako bi se mogao pratiti prinos za svakog pojedinog ulagača.

Što predstavlja vremenski horizont (time horizont) ulaganja?

Period u kojem je investitor spreman držati uloženu imovinu do prodaje.

Tko obavlja nadzor fondova?

Nadzor fondova realizira Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Poslovanje društva za upravljanje i poslovanje investicijskog fonda revidira nezavisna revizorska kuća dok dnevni izračun vrijednosti udjela kao i obračun svih uplata i isplata obavlja depozitna banka.

Koji važeći zakoni reguliraju poslovanje društva za upravljanje investicijskim fondovima?

Zakon o investicijskim fondovima, zakon o tržištu kapitala kao i zakon o deviznom poslovanju reguliraju poslovanje društva za upravljanje investicijskim fondovima. Društva za upravljanje investicijskim fondovima dužna su poslovati u skladu sa odredbama navedenih zakona. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zadužena je za nadzor društva, prilikom kojeg nadzire usklađenost poslovanja društva za upravljanje investicijskim fondovima sa spomenutim zakonima.

Kada ulagač može prodavati udjele otvorenih investicijskih fondova?

Imatelj udjela može u svakom trenutku prodati udjele pojedinog/ih investicijskog/ih fondova. Investicijski fond dužan je u svakom trenutku otkupiti udjele imatelja.

Koji je vremenski okvir unutar kojeg investicijski fond mora isplatiti sredstva ulagatelju nakon prodaje udjela u investicijskom fondu?

Nakon primitka zahtjeva o prodaji udjela, investicijski fond je dužan u zakonskom roku od 7 dana isplatiti sredstava ulagača .

Što je potrebno učiniti prije ulaganja u investicijske fondove?

Uputno je pročitati temeljne dokumente pojedinog investicijskog fonda, a to su Prospekt i Statut fonda. Oni definiraju karakteristike pojedinog fonda, te instrumente u koje se ulažu prikupljena sredstva ulagatelja.

Koji je očekivani povrat investicijskih fondova?

Za novčane fondove je očekivani godišnji povrat 3%-6%, za obvezničke fondove je očekivani godišnji povrat 4%-7%, a za uravnotežene je očekivani godišnji povrat 8%-12%. Za dioničke fondove očekivani godišnji povrat je 10% - 15%.
Očekivani godišnji povrati mogu odstupati od stvarnih povrata.

Što je to udjel u fondu?

Svaki investicijski fond čini njegova imovina uložena u vrijednosne papire, a imovina je podijeljena na jednake dijelove – udjele u fondu. Prilikom svake nove uplate u investicijski fond izdaje nove udjele u fondu ulagačima koji su uplatili novac na račun fonda.

Može li vlasnik opunomoćiti drugu osobu za raspolaganje kupljenim udjelima?
Može. I to na dva načina: s punomoći ovjerenom kod javnog bilježnika ili da vlasnik i njegov opunomoćenik budu prisutni prilikom kupnje udjela. Tada u Zahtjev za kupnju udjela upisujete uz podatke o vlasniku i podatke o opunomoćeniku “ Podaci o zastupniku, opunomoćeniku ”  te se obje osobe potpisuju na obrazac

Što je portfelj?

Portfelj predstavlja skup financijske imovine pojedinca, sastavljen od različitih financijskih instrumenata (vrijednosnih papira). Glavni je razlog sastavljanju portfelja postizanje željenih financijskih rezultata, uz definiranje razine rizika koju je pojedinac spreman prihvatiti. Portfelj svakog pojedinca trebao bi ocrtavati financijske potrebe i biti usklađen s trenutnim, kao i sa ciljanim budućim financijskim položajem pojedinca.

Što je mjerilo uspješnosti fonda?

Mjerilo uspješnosti otvorenog investicijskog fonda jest rast vrijednosti udjela čiji rast se tretira kao prinos. Vrijednost udjela mijenja se ovisno o promjenama cijena (tečajeva) vrijednosnih papira u koje su uložena sredstva. Na primjer ako cijene vrijednosnih papira u vlasništvu fonda u vremenskome periodu od godinu dana poraste za 25%, automatski dolazi do porasta imovine fonda (prinosa), pa je na taj način ostvaren i porast svakog pojedinog udjela u fondu u visini od 25%. Svi prinosi u fondu izražavaju se nominalno.

Uspjeh fondova u budućnosti ?

Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti uspjeh fondova u budućnosti. Sam rast fonda isključivo ovisi o njegovoj ulagačkoj strukturi u različite vrijednosne papire i neposrednom rastu njihove vrijednosti na tržištu u određenom vremenskom razdoblju.

Je li fond pogodan za kratkoročno ulaganje?

Većina otvorenih investicijskih fondova nije primjerena za kratkotrajna ulaganja. Klijentima koji žele takvu vrstu ulaganja ne preporučujemo otvorene investicijske fondove. Osnovni razlog tomu je što fond obračunava ulaznu i izlaznu naknadu, pa na taj način ulagatelji gube određeni dio prinosa ostvarenog u fondu. Fondovi stimuliraju građane na srednjoročno i dugoročno ulaganje. Sama prosudba primjerenosti ove vrste ulaganja u slučaju svakog pojedinca ovisi o nizu okolnosti, prije svega o namjerama zainteresiranog, njegovim financijskim mogućnosti te potrebama u skorijoj budućnosti. Bez obzira na navedene nedostatke kratkoročnog ulaganja valja još jednom naglasiti kako svaki ulagač u bilo kojem trenutku može zatražiti povrat sredstava.

Što ako fondovi propadnu?

Kako je imovina fondova uložena u različite vrijednosne papira brojnih izdavatelja, rizik je maksimalno raspršen i mogućnost propadanja je minimalna. Imovina fondova u vlasništvu je ulagača, pa se u slučaju propadanja ili otkaza fonda, sredstva raspodjeljuju vlasnicima udjela, sukladno udjelu u imovini fonda.

Mogu li izgubiti uloženu vrijednost?

U slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, vrijednost uloženih sredstava može biti umanjena. Ovaj rizik je veći kod fondova koji u svom portfelju posjeduju dionice (dionički i mješoviti fondovi). Karakteristika kunskih novčanih fondova je konstantan rast cijene udjela, pa se ova situacija praktički ne događa. Vlasnici udjela nemaju jamstvo da se uložena glavnica neće umanjiti. Međutim, udjeli se mogu prodati u svakom trenutku, pa se teško može dogoditi gubitak cjelokupne uložene vrijednosti.

Mogu li uplatiti sredstva za svoje dijete?

Sredstva je moguće uplatiti za svoje dijete. Na zahtjevu za kupnju udjela potrebno je navesti podatke o zastupniku, odnosno opunomoćeniku.
Prodaju udjela koji glase na ime maloljetne osobe moguće je realizirati samo uz odobrenje Centra za socijalnu skrb, sukladno regulama iz Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04).

Mogu li zaprimati obavijesti o kupnji ili prodaji e-mailom?

Da. Dovoljno je na zahtjevu za kupnju, prodaju ili prijenos udjela navesti e-mail adresu koja tada postaje osnovna adresa za komunikaciju.

Što predstavlja indeks?

Brojčani pokazatelj kretanja cijena na pojedinoj burzi vrijednosnih papira. Izračunava se kombiniranjem pokazatelja koji prate najlikvidnije dionice najvećih i najboljih društava koja kotiraju na burzi. Postoje indeksi koji prate čitavo tržište, odnosno oni koji prate pojedine segmente: obveznički indeks, indeks tehnoloških kompanija, industrijskih itd.

Što je prinos ?

Prinos je promjena vrijednosti imovine u određenom razdoblju koji pokazuje dobit ili gubitak u odnosu na početno ulaganje.

Što je depozitna banka ?

Banka koju izabere društvo za upravljanje i koja, na temelju ugovora s društvom za upravljanje i po njegovom nalogu, obavlja poslove pohrane zasebne imovine fonda, poslove vođenja posebnih računa za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, te obavlja druge poslove u skladu s odredbama Zakona o investicijskim fondovima.

Što je Naknada društvu za upravljanje ?

Naknada Društvu za upravljanje koja se izražava na godišnjoj razini, a obračunava se dnevno od neto vrijednosti imovine fonda. Naknada Društvu za upravljanje istaknuta je u Prospektu i Statutu fonda.

Što je ulazna naknada?

Trošak koji se ulagatelju naplaćuje prilikom svake uplate u fond, izražen u postocima.

Što je izlazna naknada?

Trošak koji se ulagatelju naplaćuje prilikom svake isplate iz fonda. Izražen je u postocima.

Kome je namijenjen otvoreni investicijski fond s javnom ponudom?

Namijenjen je svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama.

Mogu li u fond redovito investirati s malim uplatama?

U fond možete uplaćivati kada želite i koliko god želite, samo u skladu sa propisanim minimalnim iznosima u Prospektu i Statutu. Ukoliko želite da realizirate stalne- redovne npr. mjesečne uplate u fond, najbolje je da realizirate trajni nalog u svojoj banci.

Da li je mogući prelazak iz fonda u fond?

Prelazak između fondova kojima upravlja isto društvo definiran je Prospektom/Statutom fonda.

Da li u fond mogu ulagati maloljetne osobe?

Da, maloljetne osobe mogu biti ulagatelji u fond. Njihovim ulogom raspolaže zakoniti zastupnik (roditelj, posvojitelj).

Kakva je procedura kod nasljeđivanja vlasništva udjela u fondu?

Po primitku pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju (u originalu ili kopiji ovjerenoj kod javnog bilježnika), društvo radi preknjižbu udjela s pokojnika na nasljednike. Kako bi se naslijeđeni udjeli mogli proknjižiti na novog vlasnika udjela, svaki nasljednik treba popuniti obrazac investicijskog računa.

Da li mogu zamijeniti svoje dionice ili druge financijske proizvode (depozite ili policu osiguranja ) za udjele investicijskog fonda?

Ne. Svoje dionice možete prodati na burzi vrijednosnih papira pomoću brokerske kuće. Dobiveni iznos možete uložiti u fond. Uplate u fond vrše se isključivo novčanom uplatom na račun fonda, otvorenog kod depozitne banke.

Da li su otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom primjereni za kratkoročno ulaganje?

Nije preporučljivo, zbog kratkoročnih oscilacija u vrijednosti udjela i ulazne naknade nije preporučljivo ulagati u otvoreni investicijski fond na kraće razdoblje.

Da li pojedinac može investirati u više fondova?

Da. Željeni dio sredstava koji ste namijenili investiranju u fondove, možete razdijeliti u različite fondove (u obveznički ili dionički ili mješoviti fond).

Da li se na uplate/isplate iz fonda plaća porez na dodanu vrijednost (PDV)?

Ne. Prilikom uplate i isplate ne plaća se porez na dodanu vrijednost (PDV)

Da li se plaća porez na ostvarenu dobit?

Kapitalna dobit koju ostvaruju ulagatelji u fond je prihod ostvaren prodajom udjela fonda, u iznosu razlike između cijene po kojoj je udjel u fondu prodan i cijene po kojoj je udjel u fondu uplaćen, odnosno kupljen.
Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe, obveznici poreza na dobit, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju prodajom udjela Fonda ostvare fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.

Zašto je važno pratiti prinos nekoga fonda na godišnjoj razini?

Prinos nekoga fonda je važno pratiti na godišnjoj razini radi mogućnosti usporedbe sa kamatnim stopama koje nude banke na štednju. Iako trenutna vrijednost udjela u nekome fondu, kao i prinos fondova na godišnjoj razini ne predstavljaju garanciju budućih prinosa, oni ipak predstavljaju dobar pokazatelj uspješnosti rada za navedeni protekli period.

Da li ulagači mogu imati utjecaj na investicijske odluke?

Prema Zakonu o investicijskim fondovima upravljanje fondom isključivo je u rukama društva za upravljanje, naravno u granicama koje postavlja zakonodavstvo

Tko upravlja sa imovinom fonda?

Sa imovinom fonda upravlja fond manager – upravitelj portfelja iza kojeg stoji tim analitičara i stručnjaka koji procjenjuju stanje na burzama. To je jedna od najvažnijih razlika između kupnje udjela i dionica.
Društvo za upravljanje investicijskim fondovima preuzima na sebe profesionalno upravljanje, a to je jedna od najznačajnijih karakteristika i pogodnosti investicijskih fondova. Znači, Vi ulažete svoj novac, povjeravate ga profesionalnim fond managerima i očekujete prinos od porasta cijene udjela u fondu jer kako raste cijena udjela u fondu raste i vrijednost vaše imovine. Za svoje usluge upravitelj fonda uzima naknadu za upravljanje.
Ako ste vlasnik dionice nekog poduzeća za razliku od vlasnika udjela u otvorenom investicijskom fondu trebali bi sami pratiti cijene dionica na tržištu i u određenom trenutku donijeti odluku o kupnji/prodaji dionice.
Kad ste vlasnik udjela u fondu sve odluke o transakcijama vrijednosnih papira ( kada kupiti/prodati vrijednosni papir) radi fond manager. To znači da sami ne trebate pratiti kretanje cijena dionica, posjedovati analitičarska znanja i iskustva u trgovanju sa vrijednosnim papirima da biste mogli postati investitor u fond.

Da li iz prinosa protekle godine mogu zaključiti kakav će biti prinos iduće godine?

Nažalost, takav zaključak nije moguće donijeti. Buduće prinose možete samo predvidjeti. Prinos u prošlosti nikako ne može biti garancija budućeg prinosa.