Investicijske studije

O nama

Dugi niz godina obavljali smo najsloženije poslove u svijetu financija i ekonomije. U domeni najsloženijih poslova ubrojili smo upravljanje investicijskim fondovima i brokerskim kućama kao i realizacija najkompleksnijih projekta.
Kao derivat realiziranih poslova unutar financija kao i općenito ekonomije nadograđuje se naša umiješanost u svijetu investicijskih studija, poslovnih planova, apliciranja za kreditna sredstva različitih bankovnih institucija, sudjelovanja na natječajima za bespovratna sredstva i pri apliciranju za EU fondove.

Kako bi se klijent sa željom da aplicira za kredit i sudjeluje na natječajima, realizirao projekt potrebna mu je pomoć osoblja koje je vrhunski obrazovano i posjeduje adekvatne vještine i  iznimno poznavanje ekonomske logike i financijske strukture projekta.

S vremenom smo se dokazali kao besprijekoran izbor pri izradi studija i projekta, aplikacija i provedbe projekata. Razlog tome je vrhunsko obrazovanje, iskustvo i fokusiranost na uspješnost.  

Prilikom apliciranja za kreditna sredstva i natječaje bitno je imati na umu da prolaze samo najbolji projekti. Svatko tko želi osigurati sredstva za pojedini projekt želi uključiti samo najbolji tim koji će sudjelovati na natječaju. Klijent bi trebao uključiti najbolje investicijske savjetnike i analitičare kako bi povećao vjerojatnosti dobivanja sredstava. Zato smo uvjerenja kako bi baš mi bili ključna karika pri ostvarivanju vaših ciljeva.

Investicijska studija

Investicijska studija je pisani dokument koji je po sadržaju vrlo sličan poslovnom planu, no nešto većeg opsega. Izrađuje se za investicije veće ukupne vrijednosti.
Investitori, primjerice banke, ulažući svoja raspoloživa sredstva kojima će se osigurati realizacija investicijskog projekta očekuju određeni prinos jer su se odrekli potrošnje tih sredstava u sadašnjosti. Poduzetnici koji taj posuđeni kapital koriste za realizaciju investicijskog projekta polaze od pretpostavke da će njegovom realizacijom donijeti korist sebi, ali i vlasnicima posuđenih novčanih sredstava odnosno tuđim izvorima financiranja. Prema tome, javlja se potreba za izračunavanjem ekonomske opravdanosti ulaganja novčanih sredstava sa stajališta financijske efikasnosti.
Financijska efikasnost investicijskih projekata determinira se sagledavanjem čistih novčanih tokova investicije, uzimajući u obzir vremensku preferenciju novca pri čemu se koriste različite metode financijskog odlučivanja. Metode za mjerenje financijske efikasnosti investicijskih projekata, pokušavaju putem matematičkih izraza i zakonitosti dovesti u vezu financijske efekte potencijalnog investicijskog projekta s investiranim iznosom.
U slučaju da vam je potrebna pomoć za izradu investicijskih studia stojimo vam na raspolaganju i u mogućnosti smo vam ponuditi našu stručnost pri izradi ali i pojedinačne savijete.

 

Poslovni plan

Poslovni plan je pisani dokument koji vrlo jasno opisuje poduzetničku ideju i njene efekte te sredstva, resurse i metode potrebne za realizaciju te ideje. Pruža osnovne informacije o investitoru, njegovom financijskom položaju i očekivanim promjenama financijskog položaja investitora nakon ulaganja te pokazuje efikasnost investicije kroz mogućnost povrata uloženih sredstava i zarade. Poslovni plan definira ciljeve i vrijednost investicije, izvore financiranja te projekcije budućih tokova novca i poslovnih rezultata u određenom razdoblju, najčešće razdoblju zatvaranja financijske konstrukcije (npr. razdoblju otplate kredita).
Izrada poslovnog plana započinje s idejom. Definiranje cilja je istodobno polazna točka za njegovo pisanje kao i krajnji odgovor koji mora biti jasan svakome onome tko čita poslovni plan. Poslovni plan ne služi samo onima koji pokreću neki posao ili unapređuju postojeći, nego je najčešće izvor na temelju kojeg vanjski suradnici procjenjuju rizike i isplativost vlastitog angažmana. To su prije svega banke koje sudjeluju u financiranju ali i drugi investitori, poslovni partneri ili dobavljači.
To je poslovni dokument kojim se razrađuje poduzetnička poslovna ideja, procjenjuje poslovanje poduzeća u budućnosti, koji opisuje što se namjerava raditi, gdje, kako, kada i uz kakve očekivane poslovne rezultate. Poslovnim planom se cjelovito i potanko obrazlažu ulaganja u posao, ocjenjuju razne poslovne varijante i njihova poslovna učinkovitost te procjenjuje poslovni rizik.
Poslovni planovi se rade i kod poduzeća u osnivanju i kod “zrelih” poduzeća koja žele investirati u neki novi projekt, poslovni razvoj i rast. Kod novih poduzeća poslovnim planom ocjenjuje se ima li poduzeće poslovne šanse a podaci o budućem poslovanju procjenjuju se na osnovi detaljnih analiza tržišta, proizvoda i konkurencije. Kod postojećih poduzeća, u ekonomsko-financijski proračun unose se podaci o dosadašnjem poslovanju te na osnovi toga i kod novih investicija procjenjuju trendovi razvoja.
Zna se dogoditi da i najbolji proizvod ili usluga ne ugledaju svijetlo dana na tržištu jer se njihova kvaliteta ne može prepoznati u napisanom poslovnom planu. Isto tako, postoji li poslovni plan koji zadovoljava sve uvjete potencijalnog investitora, sredstva može dobiti i onaj poslovni pothvat koji uistinu i nije najbolji. Ekonomsko-financijska analiza i financijsko-tržišna ocjena čine srž svakog poslovnog plana.
Cjelokupna i/ili djelomična pomoć pri izradi omogućuje vam naš ured pri ćemo garantiramo za kvalitetu izrade!

 

 

EU FONDOVI

Koje usluge nudimo klijentima:

-Analiza mogućnosti financiranja pojedinih projekata sa strane EU fondova
-Analiza kvalitete ideje (prikladnosti projekta, ciljevima i prioritetima natječaja) te kompetentnosti prijavitelja
-Savjetodavne usluge investitorima i prijaviteljima
-Pronalazak partnera za pojedini projekt koji je prijekopotreban za uspješnost projekta
-Formiranje projekta, prijava projekta i provedba projekta  
-Djelomično sudjelovanje pri aplikaciji za natječaj
-Provođenje postupka javne nabave u okviru EU fondova
-Sudjelovanje u natječajima za nacionalne poticaje


Kako ostvariti suradnju:

1) Potrebno nas je telefonski kontaktirati te ugovoriti poslovni sastanak. Dobiti nas možete na besplatnom telefonu 080-200-155 ili na mobilnoj jedinici 091-3111103. Također nas možete osobno posjetiti na adresi Gospinica 3, 21 000 Split.
2) Upoznavanje sa namjerama i mogućnostima klijenta (prihvatljivost ideje i kompetentnost natjecatelja)
3) Razrada projektne ideje i izrada projekta
4) Analiza svakog pojedinog natječaja te odabir pravoga za pojedinog klijenta
5) Apliciranje na natječaj
6) Analiza postignutog i provedba daljnih aktivnosti oko natječaja
7) Usluge projekt menađera

Nekoliko osnovnih savjeta:

1) Obratite se konzultantu na vrijeme. Natječaj na koji se želite javiti vrlo često jako kratko traje. Najćešče se ne uspijete dovoljno dobro pripremiti. Pri tome mislimo na ishođenje svih dokumenta, formiranje projekta, ispunjavanje projektne dokumentacije...Što se prije obratite stručnom osoblju to su vam veće šanse.
2) Ne pokušavajte sami! Među najćešče greške spadaju ona kada se pojedinac odluči sam javiti na natječaj. Nije preporučljivo aplicirati na zahtjevan natječaj a da se ne konzultirate sa konzultantom. Ako mislite da možete pojedina poglavlja projekta napisati sami potražite usluge stručnog osoblja za ona poglavlja koja vam se čine zahtjevnima.
3) Ne birajte konzultanta samo po osnovi toga što je jeftiniji. Konzultanti sa višegodišnjim iskustvom vjerovatno će cijeniti svoje intelektualne usluge skuplje od drugih. Ukoliko radite projekt primajuči pomoć dobrog konzultanta veća je vjerovatnost da prođete na natječaju.
4) Angažirajte konzultanta da analizira natječaje te da vam se obrati kada smatra da je uspjeh apliciranja zagarantiran. S obzirom na karakteristike projekta i prijavitelja, malo će natječaja biti odgovarajućih. Bitan kriteriji prolaznosti na natječaju je prihvatljivost prijavitelja što bi značilo da se morate javiti na natječaj koji odgovora vašem projektu i osobnim karakteristikama. Odluku o izboru natječaja prepustite stručnom osoblju.
5) Na očekujte da ćete nabrzinu doći do novca. Svaki natječaj traje jedno vrijeme. Poslije toga slijediti potpisivanje ugovora i daljnje aktivnosti. Najčešče je potrebno određeno vrijeme da dođete da novaca
6) Osigurajte novac za financiranje. Europska unija neće osigurati cjeloukupna sredstva. Ukoliko vaš projekt prođe na natječaju možete očekivati od 50 – 80 % prihvatljivih troškova. Ovisno o projektu i natječaju, Europska unija različito financira uspješne projekte. Koji iznos Europska Unija financira moguče je sa sigurnošču znati tek nakon što se natječaj objavi. Ostala sredstva morate osigurati vi osobno. Dakle, moguće je osigurati kredit, posjedovati vlastita sredstva, pozajmiti u prijatelja itd ( bitno je da posjedujete novac i  u projektu je bitno to i dokazati).
7) Poštujte pravila natječaja. Nemojte misliti da ćete biti uspješni ukoliko niste jedan od prihvatljivih prijavitelja na natječaju.
8) Ne lažirajte! U projektu budite realni tj nemojte pretjerivati, iznositi netočne informacije, biti subjektivni!
9) Nakon što dobijete zeleno svijetlo od europske komisije, angažirajte projekt menađera. On će vam pomoći da projekt uistinu i realizirate. Svaki vrstan konzultant može biti dobar projekt menađer.
10) Nakon što primite sredstva nemojte misliti kako je lako realizirati projekt!
11) S angažiranjem konzultanta ste maksimizirali vjerovatnosti da budete uspješni ali nemate garanciju. Uspješnost projekta ovisi o kvaliteti projekata vaše konkurencije, iznosu sredstava koji se dodjeluje, pripremljenosti, ali i  sreći. Dakle, niti jedan ozbiljan konzultant vam neće garantirati prolaznost na natječaju.
12) Budite iskreni sa konzultantom. Nemojte mu tajiti određene informacije. Izgradite partnerski odnos sa njime!
13) Konzultant nema odgovore na sva pitanja. Kriteriji prolaznosti ovise o natječaju. Natječaji se međusobno razlikuju. Postoje pravila igre ali i znaju varirati. Pričekajte natječaj nakon čega ćete dobiti detaljniji uvid.
14) Izaberite konzultante u odnosu na mjesto vašeg prebivališta. Konzultant vas može konzultirati telefonom ili mailom ali smo mišljenja da je znatno bolja kvaliteta usluge ukoliko je konzultant lociran u vašem gradu (večina suradnja na daljinu nije uspjela).
15) Budite strpljivi. Ukoliko niste prošli na natječaju, znajte da ste formirali projekt i kako je potrebno samo pričekati natječaj na koji ćete se ponovno prijaviti. Projekt koji vam je konzultant formirao nije uzaludan te će dobiti svoju priliku.
16) Dobrog konzultanta ima smisla avansno platiti jer postoji mogućnost da naknadno bude zauzet prekomjernim projektima pa da vas odbije (nakon toga bi bili prisiljeni obratiti se konzultantu koji nije za vas najbolje rješenje).
17) Proces prijave na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava je dugotrajan proces pa bi ga trebalo podijeliti u nekoliko faza. Budite dosljedni pa rješavajte fazu po fazu. Nemojte pokušavati što brže realizirati određene faze, preskakati faze ili ih krivotvoriti.
18) Tko prvi njegova djevojka. Pravilo po kojem sredstva dobivaju projekti koji su najbrži. Budite brzi!
19) Znajte da EU ne financira firme koji su gubitaši, koji su porezni dužnici, kojima su računi blokirani. EU fondovi su namijenjeni razvoju a ne kao rješenje vaših financijskih problema
20) EU sredstva su dobili mnogi pa možete i vi. Ne budite malodušni. Iznenadili bi ste se kad bi vam kazali da su i manje kvalietni projekt prolazili na natječaju samo zato što nije bilo dovoljno prijavitelja.
21) Riještite pitanja vlasništva na vrijeme. Prije objave samog natječaja pitanja vlasništva moraju biti jasna i nadvojbena.
22) Iznos sufinanciranja varira najčešće o tome da li ste javni, privatni, profitni ili neprofitni subjekt. U načelu sufinanciranje je veće za javne i neprofitne a manje za privatne i profitne. To je zato da se ne bi znatno utjecalo na konkurentnost i tržišno natjecanje.


Nekoliko stručnih savjeta:

 

1) Provjerite da li je vaš projekt u skladu sa ciljevima Europske unije: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene, obrazovanje, siromaštvo ili socijalno isključivanje, jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora i sektora ribarstva i akvakulture, promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla, jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava...
2) Provjerite da li je vaš program u skladu sa ciljevima i prioritetima operativnog programa
3) Provjerite da li se ciljevi vašeg projekta podudaraju sa ciljevima nacionalnih strategija
4) Pripazite na međufinanciranje kao i na postfinanciranje
5) Aktivnosti projekta moraju biti u vremenskom skladu sa trenutkom potpisa ugovora i isplate sredstava
6) Tko prije ima spremnu dokumentaciju ima veće šanse za dobivanje bespovratnih sredstava
7) Dokumentacija koju će te možda trebati je: kontrolna lista, osnivački dokument, izvod iz registra, zadnje prihvačeno i ovjereno izvješče o radu, originalni potpis, deklaracija –izjava glavnog korisnika, deklaracija- izjava projektnih partnera, izjava o partnerstvu, životopis, tehničke specifikacije za robu  i uslugu, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema evidenciji državnog zavoda za statistiku, pismo potpore nadležne ustanove, procjena izvedivosti, izvod iz zemljišnih knjiga, dokumentacija potrebna za dokazivanje vlasništva, građevinski planovi, građevinske dozvole, dokumentacija vezana za utjecaj radova na okoliš, foto dokumentacija, procjena vrijednosti zemljišta itd.
8) Konzultirajte se kod konzultanta u svezi projekata koji su već prošli na natječajima.
9) Pohađajte info dane koji se organiziraju.
10) Ako je osoba ovlaštena za zastupanje pravomoćno presuđena za korupciju, prevaru, pranje novca, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, zaboravite na EU fondove i programe.
11) Ako je firma prijavitelj u postupku predstečajne nagodbe, bankrota, prinudne uprave, poslovne aktivnosti su u mirovanju, zaboravite na EU fondove.
12) Potreban vam je konzultant kako bi vam ukazao koji su troškovi prihvatljivi. EU fondovi ne financiraju sve troškove pojedinih aktivnosti.
13) Primjeri aktivnosti koje se nisu mogle financirati u pozivu za dostavu projektnih prijedloga: projekti koji se većinom ili samo tiču pojedinačnih sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima, projekti koji se tiču individualnih školarina za studije ili tečajeve, pojedinačne konferencije, okrugli stolovi i slične aktivnosti. Takve aktivnosti mogu biti financirane samo ako su dio većeg projekta. Nadalje, projekti koji se sastoje samo od razvoja strategija, planova i sličnih dokumenata, akcije koje se ponajprije sastoje od kapitalnih investicija, kao što su nabava zemlje, gradnja i nabava vozila, projekti koji su u potpunosti istraživački, projekti vezani uz političke stranke, humanitarna pomoć ili donacije, zajmovi drugim organizacijama, aktivnosti vezane uz osnivanje privatnih kompanija...
14) Računajte da postoji vjerojatnost da vam je projekt dobar ali da će te ući u pregovore sa Europskom komisijom na način da ćete morati izbaciti pojedine troškove iz proračuna uglavnom jer su neprihvatljivi.
15) Neprihvatljivi troškovi su porezi, carine, trošarine, novčane kazne, troškovi hladnog pogona, bankovne naknade, troškovi konverzije valuta i ostali financijski troškovi, troškovi održavanja i režija, doprinosi u naravi, troškovi amortizacije.
16) Ne dolazite ka konzultantu ukoliko nemate osmišljen nacrt projekta: ciljevi, aktivnosti, troškovi, prihodi, doprinos društvu, osobne koristi. Konzultant će vam pomoći da pripremite projekt. On vam neće sastaviti projekt umjesto vas.

EU sredstva iz Strukturnih fondova
Pristupanjem u Europsku uniju 1.7.2013. Hrvatskoj su stavljene na raspolaganje brojne mogućnosti za financiranje projekata iz javnog i privatnog sektora iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u koje spadaju strukturnih fondovi te Kohezijski fond. Dakle, za razliku od pretpristupnih fondova, strukturni fondovi  uključuju i privatni sektor.
Dostupna sredstva iz strukturnih i Kohezijskog fonda koja će biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 8 milijardi eura što predstavlja veliku priliku za javni, ali i poduzetnički sektor koji može značajno unaprijediti svoje poslovanje bespovratnim potporama koje se putem javnih natječaja financiraju iz ovih fondova. Također, značajne mogućnosti za financiranje projekata različitih namjena nude i takozvani Programi Unije, ali i natječaji financirani uglavnom iz nacionalnog proračuna RH.
Europski fond za regionalni razvoj (ERRF)
ERRF jedan je od strukturnih fondova i ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. ERRF je naročito interesantan poduzetnicima jer je namijenjen sufinanciranju projekata malih i srednjih poduzetnika, posebno u području proizvodnje, turizma, istraživanja i razvoja, informacijsko – komunikacijskih tehnologija.
Dakle, uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Potpore iz ERRF-a dijele se prema ključu regionalne razvijenosti, odnosno prema tkz. NUTS klasifikaciji koja Hrvatsku razvrstava u statističke regije ovisno o stupnju gospodarske razvijenosti. Prema novoj Karti regionalnih potpora, Hrvatska je podijeljena na dvije NUTS regije: Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Prema ovoj podjeli, veliki poduzetnici iz Kontinentalne Hrvatske mogu dobiti potporu za svoja ulaganja u vrijednosti od 25% ukupne vrijednosti ulaganja, srednji 35%, a mali 45%. Budući da je regija Jadranske Hrvatske manje razvijena od Kontinentalne, taj je postotak još povoljniji pa tako veliki poduzetnici sa sjedištem na području ove regije mogu dobiti potporu u vrijednosti od 35% ukupne vrijednosti ulaganja, srednji 45%, a mali 55%. Novac iz ERRF-a dodjeljuje se putem javnih natječaja. Ove mogućnosti predstavljaju za hrvatske poduzetnike fantastičan izvor brzog i praktički besplatnog kapitala.
Aktivnosti koje fond podupire:
Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća
Ulaganja u infrastrukturu, pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i konunikacijskih tehnologija (ICT)
Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacija
Tehnička pomoć
Europski socijalni fond (ESF)
Europski socijalni fond (ESF) kao glavni instrument Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja. Njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom.
ESF je namijenjen promicanju zapošljavanja u EU, a hrvatski mali i srednji poduzetnici također mogu očekivati financijsku podršku iz ovog programa koja će biti prvenstveno dodijeljena za jačanje postojećih poduzetničkih vještina i stjecanje novih, održavanje zdrave radne snage, poboljšanje prilagodljivosti radnika i tvrtki te općenito kroz povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina.
Projekti koje financira ESF raznoliki su po svojoj svrsi, veličini i ciljevima te su usmjereni na širok raspon ciljnih skupina. Usmjereni su na obrazovne sustave, nastavnike i školsku djecu, mlađe i starije posloprimce, te potencijalne poduzetnike iz svih sektora. Stanovništvo se nalazi u središtu zanimanja ESF-a.
Europska komisija i zemlje članice EU-a zajednički određuju prioritete Europskog socijalnog fonda (ESF) i načine trošenja njegovih financijskih sredstava. Jedan je od prioriteta jačanje prilagodljivosti radnika novim vještinama i pružanje pomoći poduzećima u uvođenju novih načina poslovanja. Ostali su prioriteti usmjereni u bolji pristup zapošljavanju: pružanjem pomoći mladim ljudima pri prelasku iz obrazovnih ustanova na posao ili obučavanjem osoba koje traže zaposlenje kako bi se povećale njihove šanse za zapošljavanje. Strukovno osposobljavanje i mogućnost cjeloživotnog učenja radi stjecanja novih vještina doista su težište većine projekata ESF-a.
Među prioritetima je i pružanje pomoći pri zapošljavanju osoba iz skupina u nepovoljnom položaju. Taj se aspekt odvija u sklopu jačanja „socijalne uključenosti“, što je znak da zapošljavanje igra značajnu ulogu u boljoj integraciji ljudi u društvo i svakodnevni život. Financijska je kriza dovela do udvostručavanja napora u zadržavanju radnih mjesta ljudi ili pružanju pomoći kako bi se isti što prije vratili na posao u slučaju da su ga izgubili.
Potpore iz ESF-a dodjeljuju se putem javnih natječaja, a temelje se na operativnim programima za razvoj ljudskih resursa za financijsko razdoblje 2007. – 2013. za koji je osigurano 180 milijuna eura, odnosno za razdoblje 2014. – 2020. za koji se financijska alokacija, kao i sam sadržaj operativnih programa, još imaju utvrditi.
EAFRD
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.
Od 2014. – 2020. godine kroz EAFRD  u Republici Hrvatskoj korisnicima bit će dostupno 2,3 mlrd. EUR potpore.
Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.
Aktivnosti koje fond podupire:
Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva
Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi
Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu
Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja
EPFRR ima tri prioritetna cilja kojima se mogu financirati aktivnosti:

● jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva
● poboljšanje okoliša i krajolika
● poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva
Prva os, pod nazivom Konkurentnost, nastoji restrukturirati i modernizirati poljoprivredni sektor. Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati sljedeće aktivnosti:
● otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumarske proizvode
● poboljšanje ekološke učinkovitosti na farmama i u šumarstvu
● modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
● povećanje gospodarske vrijednosti šuma
● prerada i tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda
● prilagodba standardima EU
● poboljšanje i razvoj infrastrukture
● razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog usavršavanja u ruralnim područjima
● potpora novim, mladim poljoprivrednicama, prijevremeni odlazak poljoprivrednika u mirovinu
Druga os, pod nazivom Zaštita okoliša i upravljanje zemljištem, podupire bio-raznolikost, očuvanje i razvoj ekoloških poljoprivrednih i šumarskih sustava i tradicionalnih poljoprivrednih krajolika, očuvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta klimatskih promjena. Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati aktivnosti vezane za održivu uporabu poput:
● poljoprivrednih površina, skrb za životinje, neproizvodne investicije, posebne investicije u ekološke mreže poput NATURA 2000
● šumskih površina, npr. pošumljavanje, obnavljanje šumskih potencijala i prevencija, neproizvodne investicije
Treća os, pod nazivom Gospodarska raznolikost i kvaliteta života, podupire raznolikost ruralnoga gospodarstva i kvalitetu života u ruralnim područjima.
Raznolikost ruralnih gospodarstava obuhvaća aktivnosti pokretanja i razvoja seoskog i eko-turizma te poslova koji su s njima u vezi, oživljavanje i komercijalizacija lokalnih obrta te ponudu novih usluga koje se temelje na postojećim izvorima.
Mjere treće osi namijenjene su otvaranju mogućnosti za zapošljavanje te stvaranju uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim područjima. Kako bi ruralna područja ostala atraktivna i budućim naraštajima, projekti se mogu baviti i pitanjima poput edukacije i stjecanja vještina, informiranja te poduzetništva.
EFR
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promjenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti.
Korisnici su gospodarski subjekti i udruge u državama članicama te se mogu prijaviti za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo prema načelu sufinanciranja omjer kojeg ovisi od same vrste projekta.
Aktivnosti koje fond podupire:
1.Održivi razvoj ribarstva
2. Održivi razvoj akvakulture
3. Održivi razvoj ribolovnih područja
4. Naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode i akvakulturu
5. Popratne mjere
Glavni cilj EFR je poboljšati konkurentnost sektora te doprinijeti stvaranju ekološki, ekonomski i socijalno održivog ribarstva.
Hrvatski nacionalni programi
Hrvatski nacionalni programi također predstavljaju odličan izvor financiranja poduzetničkih projekata. Hrvatska ministarstva (npr. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma, itd.) i agencije (npr. HAMAG INVEST- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo) objavljuju jednom ili više puta godišnje natječaje u području jačanja konkurentnosti malog i srednjeg gospodarstva, jačanja međunarodne konkurentnosti i izvoznih aktivnosti, stvaranja klastera, poduzetničkog obrazovanja, jačanja prerađivačke i prehrambene industrije, turizma, kulture itd. Poduzetnici koji zadovoljavaju tražene kriterije u mogućnosti su ostvariti značajne iznose, ovisno o uvjetima pojedinog natječaja i osnovi po kojoj se dodjeljuju potpore. Tako pojedini poduzetnici mogu ostvariti i do 200.000 eura u razdoblju od tri godine po de minimis osnovi, dok se iz tkz. regionalnih potpora mogu ostvariti i značajno veće sredstva.
Programi Unije
Programi Unije su akcijski programi koji se smatraju jednim od ključnih instrumenata pretpristupne strategije i načinom upoznavanja država kandidatkinja s metodama rada Unije. Preko njih trebala bi se potaknuti suradnja gospodarstvenika iz malih i srednjih poduzeća, državnih institucija i organizacija civilnog društva, a specifičnost je što se (su)financiranje projekata uvjetuje suradnjom putem konzorcija ili mreže sudionika.
 Obzor 2020
Obzor 2020 novi je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020. Objedinjuje dosadašnje programe FP7 i CIP, a primarni mu je cilj jačanje europskog R&D sektora i otvaranje novih radnih mjesta.
Obzor 2020 obuhvaća sva sredstva za istraživanja i inovacije koje trenutačno pokriva Sedmi okvirni program za konkurentnost i inovacije – FP7 i  Europski institut za inovacije i tehnologiju – EIP.
PRORAČUN: 78.6 milijardi eura (uključen je i budžet programa EURATOM)
CILJEVI PROGRAMA:
Program za istraživanje i inovacije financirat će četiri ključna cilja (u milijardama eura):
1. Izvrsnost u znanosti (24,598)
2. Industrijsko vodstvo (17,938
3. Društveni izazovi (31,748)
4. Ne-nuklearne izravne akcije Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) – poseban program (1,962)
1. Izvrsnost u znanosti daje podršku kroz stipendije za vrhunske istraživače u „plavo nebo istraživanja“, jačanje obuke,vještina  i prilika za razvoj karijere, ulaganja u nove tehnologije i EU istraživačku infrastrukturu.
Prijaviti se mogu istraživači iz svih zemalja svijeta bez obzira na dob, uključujući istraživače koji započinju svoja  neovisna istraživanja.
2. Industrijsko vodstvo za cilj ima učiniti Europu privlačnijom lokacijom za ulaganja u istraživanja i inovacije ulaganjem u industrijsku  tehnologiju, biotehnologiju, nanotehnologiju i svemirsku tehnologiju, napredne materijale, informacijske i komunikacijske tehnologije, naprednu proizvodnju i obradu, stvaranje novih radnih mjesta, pristup rizičnim financijama te potpora inovativnim malim poduzećima.
3.  Društveni izazovi hvataju se u koštac s glavnim pitanjima koja utječu na život europskih građana. Povećati će se učinkovitost istraživanja i inovacija u odgovarnju na ključne društvene izazove.  Ulagat će se u zdravstvo, demografske promjene i blagostanje, sigurnost hrane, održivu poljoprivredu, istraživanje mora i pomorstva, bio gospodarstvo, učinkovitu i čistu energiju, pametni  „zeleni“ promet, klimu, učinkovite resurse i sirovine.
4. Ne-nuklearne izravne akcije Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) – unutarnji znanstveni servis Europske komisije. Njegova je misija pružiti znanstvenu i tehničku podršku stvaranju EU politika, kao sučelje između istraživanja i EU politika te kao nadopuna istraživanjima financiranih iz programa OBZOR 2020.

Prijaviti se mogu sve države članice Europske unije (EU 28), države kandidatkinje (Makedonija, Island, Crna Gora, Srbija, Turska) te potencijalne države kandidatkinje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo) u skladu s općim uvjetima i načelima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije.
Prijaviti se mogu i odabrane treće zemlje koje zadovoljavaju posebne uvjete.
COSME
COSME program novi je program Europske unije za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2014. – 2020. Zajedno s programom Horizon 2020, COSME predstavlja nastavak aktivnosti koje su se u periodu 2007.-2013 uspješno provodile kroz Program za poduzetništvo i inovacije (CIP EIP) što znači da će se nastaviti financirati aktivnosti koje za cilj imaju podizanje konkurentnosti i osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća. COSME namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima (mala i srednja poduzeća u fazi rasta) te nacionalnim, regionalnim i lokalnim organizacijama/institucijama koje djeluju u području poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva.
Program će provoditi mjere u cilju smanjivanja svih onih poteškoća koje limitiraju rast poduzeća (posebice MSP) uključujući bolje poslovno okruženje, lakši pristup financijama, promociju poduzetničke kulture i internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća tj. njihov izlazak na strana tržišta, u Europi i izvan EU. Osnovni ciljevi Programa su: Poboljšati okvirne uvjete za konkurentnost  poduzeća i osigurati povoljno okruženje za rast i razvoj MSP kroz pojednostavljenje administrativnih procedura, promovirati ideju poduzetništva, poboljšati pristup financijama, olakšati izlazak MSP na strana tržišta...
Poduzetnici se moći posebice okoristiti financijskim instrumentima usmjerenim na investiranje MSP-a u fazi rasta: garancije za kredite do 150.000 €  (Loan Guarantee Facility) i direktno ulaganje u fondove rizičnog kapitala koji investiraju u MSP u fazi rasta (Equity Facility for Growth). Financijska sredstva na temelju ugovora s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond u izravnoj suradnji s nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima. Podupiru se investicije u tehnološki razvoj, transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti. Svake godine najmanje 60% sredstava COSME programa odnosit će se na financijske instrumente. Osim ovih instrumenata, COSME pruža podršku oblikovanju politika za uspostavu boljeg poslovnog okruženja, promovira poduzetništava i potiče razvoj poduzetničkih vještina posebno među novim poduzetnicima, mladima i ženama te osigurava podršku poduzetnicima kroz Europsku poduzetničku mrežu.
Za upravljanje programom odgovorna je Europska komisija dok je provedba povjerena Izvršnoj agenciji za konkurentnost i inovacije (EACI), a provedba financijskih instrumenata Europskom investicijskom fondu (EIF). Budžet COSME programa za sedmogodišnje razdoblje 2014.- 2020. iznosi 2,3 milijarde €.
 
Kreativna Europa:
Novi program EU Kreativna Europa poduprijet će europsku kinematografiju te kulturni i kreativni sektor s ciljem njihovog doprinosa održivom rastu i zapošljavanju. Program će davati potporu za očuvanje i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti, te potpore jačanju konkurentnosti sektora, čime će se pridonijeti ostvarivanju ciljeva EU2020 strategije. Program će objediniti dosadašnje programe namijenjene kulturi (Kultura, MEDIA i MEDIA Mundus), a uključivati će i novu financijsku mogućnost za poboljšanje pristupa financijama malim i srednjim poduzećima te organizacijama u kulturnom i kreativnom sektoru.
Programom će se financirati aktivnosti sljedećih korisnika: umjetnici, kulturni profesionalci i organizacije u izvedbenim i ostalim umjetnostima, oglašavanju, filmu, TV-u, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini i industriji video igara. U principu, sve tvrtke koje prema definicije EU odgovaraju obliku malih i srednjih poduzeća, a osnovane su u državi korisnici programa Kreativna Europa, te su aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru, biti će prihvatljivi korisnici.
Aktivnosti koje fond podupire:
Međusektorsko područje usmjereno na kulturni i kreativni sektor
Kulturno područje usmjereno na kulturni i kreativni sektor
MEDIA područje usmjereno na audiovizualni sektor
Predloženi proračun za razdoblje od 2014. do 2020. godine je 1.46 milijardi EUR-a što je ujedno i najveća svjetska potpora za kulturne i kreativne industrije. Očekivani budžet je veći za 37% od dosadašnjeg iznosa sredstava namijenjenih ovom sektoru. Budući da će objediniti tri dosadašnja programa, na svaki od njih će biti raspoređena određena količina sredstava. Tako će na dosadašnji programa MEDIA biti raspoređeno 55% sredstava, na program Kultura 30% sredstava a za međusektorske aktivnosti raspodjelit će se ostatak od 15% sredstava.
EUREKA/EUROSTARS
EUREKA/EUROSTARS su programi EU-a kojima je cilj potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet – tvrtke spajaju svoje resurse da putem međunarodne suradnje i suradnje sa znanstveno istraživačkim organizacijama razviju inovativne proizvode, procese ili usluge te ujedno stvore pretpostavke za međunarodni tržišni plasman.
Premda se financiraju iz istog budžeta postoji određena razlika među dvama programima. EUREKA je program koji se administrira prema nacionalnim pravilima Republike Hrvatske, a pokriva 10 tematskih područja: medicina i biotehnologija, komunikacije, energetika, zaštita okoliša, IT, laserske tehnologije, novi materijali, robotika i automatika. EUROSTARS se administrira centralno iz Bruxellesa, što znači da se sve projektne prijave tamo primaju i evaluiraju. Kod EUROSTARS-a nema tematskih ograničenja. Rezultati projekata kod oba programa nužno uključuju razvoj novih tehnologija, proizvoda, procesa i/ili usluge.
Prihvatljivi korisnici kod oba programa su mikro, male ili srednje tvrtke. Partneri moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje sa statusom punopravnog članstva. Kao partneri se mogu prijaviti javni i privatni znanstveno-istraživački instituti, sveučilišta i dr. visokoobrazovne ustanove. Parterski odnosi definiraju se Konzorcijskim ugovorom.
Prihvatljivi troškovi: razvojne bruto plaće osoblja koje radi na projektu; razvojna oprema i sitni inventar (oprema koja je neophodna za aktivnosti istraživanja i razvoja); troškovi razvojnih usluga – podugovaranje; razvojni troškovi putovanja; ostali razvojni troškovi (npr: najamnina prostora koji se koristi za razvoj, režijski troškovi i sl.)
Maksimalni iznos koji tvrtka može dobiti sudjelovanjem u EUREKA/EUROSTARS programu je 150.000,00 EUR. Projektne prijave se mogu kontinuirano slati za sredstva iz EUREKA-e, dok EUROSTARS u pravilu ima dva roka godišnje. Sljedeći rok za EUROSTARS je jesen 2012.
LIFE (2014-2020)
Novi program Europske unije koji je nastavak programa LIFE+ iz proračunskog razdoblja od 2007. do 2013. godine. Objedinjuje dva potprograma od kojih je jedan za zaštitu okoliša a drugi za klimatske promjene. Program je katalizator za promicanje integracije i implementacije okolišnih i klimatskih ciljeva u druge politike i prakse država članica Unije.
Za razdoblje od 2014. do 2020. godine, proračun programa iznosi 3,46 milijardi eura. Od ukupnog proračuna, za potprogram namijenjen zaštiti okoliša osigurane su 2,59 milijarde, dok je potprogramu za klimatske promjene namijenjeno 864 milijuna eura. Gledajući ukupan iznos, to je trostruko povećanje sredstava u odnosu na program koji je bio na snazi u razdoblju od 2007. do 2013. godine.
Sredstvima iz programa LIFE mogu se koristiti javna i privatna tijela koja dolaze iz sljedećih zemalja:

Zemlje članice EU
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su sporazumom vezane za Europski gospodarski prostor (EEA)
Zemlje kandidati, potencijalni kandidati i zemlje pristupnice Europskoj uniji
Zemlje na koje se primjenjuje Europska politika susjedstva
Zemlje članice Europske agencije za okoliš
Aktivnosti koje program podupire:
Efikasnost okoliša i izvora energije
Bioraznolikost
Upravljanje okolišem i informacijama
Ublažavanje klimatskih promjena
Prilagodba klimatskim promjenama
Klimatsko upravljanje i informacije

PERIKOLO:

Program Periklo financira razmjene, podršku i obuke koje su namijenjene tijelima vlasti, bankama i svima ostalima uključenim u borbu protiv krivotvorenja eura u eurozoni i izvan nje. Cilj je bolja zaštita euro novčanica i kovanica u Europi i svijetu tako da se osiguraju mjere protiv krivotvorenja u cijeloj Europi koje će imati isti učinak te poštivati različite nacionalne tradicije i poboljšati suradnju nacionalnih vlasti.
Periklo primarno pruža pomoć:
Nacionalnim agencijama koje provode zakon,
Nacionalnim središnjim bankama,
Pravosudnim tijelima javnog sektora,
Komercijalnim bankama, mjenjačnicama te industrijama koje se bave novcem privatnog sektora.
Program podupire sljedeće aktivnosti:
Jačanje suradnje,
Obuke,
Podizanje svijesti,
Tehnička, znanstvena i operativna pomoć.
PROGRESS:
Progress (Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost) daje financijsku potporu za provedbu ciljeva Europske unije u područjima zapošljavanja i socijalnih pitanja. Zamjenjuje programe iz Financijske perspektive 2000. - 2006: Akcije Zajednice na području zapošljavanja, Ravnopravnost spolova, Borba protiv socijalne isključenosti i Borba protiv diskriminacije. Osnovan je kako bi financijski podržao provedbu ciljeva Europske unije u području zapošljavanja, socijalnih pitanja i jednakih mogučnosti u skladu sa Socijalnom agendom. Također doprinosi ostvarenju ciljeva postavljenih Lisabonskom strategijom (eng. EU Lisabon Growth and Job Strategy). Građani Europe očekuju od Europske unije snažniju socijalnu dimenziju politika Europske unije koje donose veći rast i veći broj radnih mjesta te postupno prevladavanje siromaštva i socijalne isključenosti. U tom kontekstu program PROGRESS prati nastojanja država korisnica da potiču brojnija i kvalitetnija radna mjesta i jednake mogučnosti za sve. Usmjeren je na aktivnosti koje imaju snažnu europsku dimenziju.
Proračun iznosi 743,25 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje trajanja. Prioriteti za financiranje u okviru programa PROGRESS definiraju se na početku svake godine u okviru Radnog programa. Financijska potpora dodjeljuje se na temelju poziva za javno nadmetanje (call for tender) te poziva za prijedloge projekata (call for proposal). Iz proračuna programa se sufinancira najviše 80% od ukupnih troškova projekta.
Korisnici:
Tijela regionalne i lokalne uprave;
Agencije i zavodi za zapošljavanje;
Državni statistički uredi;
Stručnjaci i savjetnici za istraživanja;
Sveučilišta i istraživački centri;
Mediji;
Nevladine udruge (poglavito udruge članice europskih mreža udruga);
Socijalni partneri

Aktivnosti koje program podupire:
Analitičke aktivnosti (koje uključuju prikupljanje, kompilaciju i distribuciju statističkih podataka i indikatora), studije, izviješča i materijale za edukaciju putem interneta i drugih medija.
Aktivnosti koje uključuju uzajamno učenje, razmjenu informacija i dobre prakse, promociju inovativnih pristupa, te organiziranje sastanaka radnih grupa i seminara na nacionalnoj i europskoj razini.
Pružanje podrške glavnim izvođačima programa za operativne troškove, organiziranje radnih seminara, razmjena predstavnika nacionalnih administrativnih tijela i suradnja s međunarodnim institucijama.
 
Hrvatski nacionalni fondovi i programi:
Potpore za male i srednje poduzetnike
Hrvatska ministarstva (npr. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma, itd.) i agencije (npr. HAMAG – Hrvatska agencija za malo gospodarstvo) objavljuju jednom godišnje natječaje u području jačanja konkurentnosti malog i srednjeg gospodarstva, jačanja međunarodne konkurentnost i izvoznih aktivnosti, stvaranja klastera, poduzetničkog obrazovanja, jačanja prerađivačke i prehrambene industrije, turizma, kulture, itd.  
Potpore se distribuiraju po principu de minimis po kojem malo ili srednje poduzeće može dobiti maksimalno 200.000,00 EUR u razdoblju od tri godine. U nekim natječajima moguće je dobiti i sredstva na osnovi regionalnih potpora koje predviđaju maksimalan iznos potpore do 2.000.000,00 kn.
Prihvatljive tvrtke moraju zadovoljavati osnovne kriterije prihvatljivosti: biti mikro, mala ili srednja poduzeća koja pozitivno posluju, nisu u likvidaciji ili stečaju, imaju podmirena dugovanja prema zaposlenicima i državi, nisu u vlasništvu velike tvrtke, država ne sudjeluje u vlasništvu u omjeru većem od 25%.
Poticajne mjere zakona o investicijama

Prema Zakonu o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja, sve kategorije hrvatskih poduzetnika mogu ostvariti porezne olakšice i bespovratna novčana sredstva za poduzeta ulaganja za proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti, ulaganja u tehnološke razvojno-inovacijske centre, strateške aktivnosti poslovne podrške te usluge visoke dodane vrijednosti. Prihvatljivi tipovi projekata uključuju ulaganja u unos nove opreme i suvremenih tehnologija, uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda, povećanje zaposlenosti i izobrazbe zaposlenika, modernizaciju i unapređenje poslovanja, razvoj proizvodnje s višim stupnjem prerade, povećanje međunarodnih gospodarskih aktivnosti, povećanje gospodarske aktivnosti u dijelovima Republike Hrvatske u kojima gospodarski rast i zaposlenost zaostaju za državnim prosjekom, a u skladu s kartom regionalnih državnih potpora, razvoj nove ponude usluga, jačanje informatičke djelatnosti, prilagodbu hrvatskoga gospodarstva europskim standardima.
Ukupan iznos porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja porezne povlastice, određuje se u apsolutnom iznosu razlike obračuna dužnog iznosa poreza na dobit izračunatog na temelju Zakona o porezu na dobit i iznosa izračunatog na temelju ovoga Zakona, a uzimajući u obzir maksimalnu dopuštenu svotu ukupnih poticaja (npr. 25% iznosa investicije za velike poduzetnike u Zagrebačkoj županiji). Stupanjem na snagu novih smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020. intenzitet poticaja za Kontinentalnu Hrvatsku iznosi 25%, dok za Jadransku iznosi 35%. Iznos potpore je uvećan za 10 postotnih bodova u slučajevima poticanja ulaganja srednjih poduzetnika, odnosno 20% u slučajevima poticanja malih ili mikro poduzetnika.
EBRD/CROPSFF – kreditna linija za potporu privatnom sektoru
 
Kreditna linija za potporu privatnog sektora Hrvatske (CroPSFF) je ciljana kreditna linija za hrvatske tvrtke (u nekim slučajevima i privatna kućanstva). Prvotno je bila namijenjena onima koji žele ulagati u energetski učinkovite tehnologije (program CroPSFF Održiva energija) i/ili poboljšanja u kvaliteti proizvoda, primjenom EU standarda (program CroPSFF Konkurentnost). Budući da  program CroPSFF Održiva energija više nije aktivan preostali budžet od inicijalnih 80 milijuna eura osiguran od strane EBRD-a u kombinaciji s grant komponentom iz EU-a do iznosa od 20% na raspolaganju je za podkreditiranje hrvatskih tvrtki, putem lokalnih banaka partnera za program CroPSFF Konkurentnost.
 
Korisnici ove linije su tvrtke koje su u privatnom vlasništvu (minimalno 51%), registrirane i posluju u Hrvatskoj, koje ne obavljaju djelatnosti koje se nalaze na EBRD listi isključivih (duhan, žestoka pića, oružje i sl.). Tako mala i srednja poduzetništva prema definiciji EU-a mogu ostvariti poticaje u iznosu do 1 milijun eura za projekte kojima se postiže unaprjeđenje proizvodnih procesa, podizanje zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta u proizvodnji ili s ciljem zaštite okoliša koji su održivi na temelju dokazane tehnologije te koji su financijski održivi.
 
EBRD program - linija izravnog financiranja projekata održive energije za zemlje Zapadnog Balkana (WeBSEDFF)
 
WeBSDFF je linija izravnog financiranja projekata održive energije za zemlje Zapadnog Balkana (The Western Balkans Sustainable Energy Direct Financing Facility – WeBSEDFF), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Pruža potporu malim i srednjim poduzećima i investitorima za investiranje u projekte održive energije (OIE) preko pojedinačnih kredita u iznosu od 2 do 6 milijuna EUR. WeBSEDFF se realizira na teritoriji Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, BJR Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova. Ima ukupni proračun od 50 milijuna EUR te dodatni proračun u iznosu do 8 milijuna EUR za isplate poticaja.
Projekti kvalificirani za kreditiranje dijele se u dvije skupine: 1. obnovljivi izvori energije – solarni sustavi, vjetroelektrane, sustavi na biomasu, i dr.; 2. energetska učinkovitost u industriji – kotlovnice, parni kotlovi, sustavi grijanja i hlađenja te kombinacija svih energetskih pogona.
Krediti se plasiraju preko lokalnih banaka koje pristanu na suradnju s WeBSEDFF-om. Kamatne stope su tržišne uz obavezno osiguranje u obliku imovinskog ili financijskog kolaterala. Visina individualnog kredita kreće se u rasponu od 100 tisuća do 2 milijuna Eura. Poticaji se izdaju u obliku smanjenja glavnice kredita i to tek po realizaciji projekta (projekt je realiziran kad tehnički konzultant potvrdi da su sva mjerila ispunjena). Visina poticaja ovisi o postignutom smanjenju emisije CO2. Maksimalni iznos poticaja može biti u visini 15-20% od ukupnog kredita. Prosječno dospijeće kredita iznosi od 6 do 8 godina za projekte energetske učinkovitosti, te od 10 do 12 godina za projekte obnovljivih izvora energije, uz prikladni period počeka.